Nisam neki jaki jezičar, ali kada čujem kako se prenosivo račualo naziva prijenosnikom, uvijek se zapitam Što točno to taj prijenosnik prenosi? Dijelove računala? Monitor? Touchpad? Informacije? Uglavnom, po defiiciji prijenosnik je slijedeće:
1. onaj koji prenosi; prenosilac, prenositelj
2. zvučnik, glasnogovornik, megafon
Koliko vidim, prijenosnik doista nešto prenosi, no proširiti taj termin isključivo na prenosiva računala baš i nije potpuno ispravno. Primjerice, prijenosnik je u tehnici puno češće naziv za uređaj koji prenosi snagu, odnosno gibanje. Gotovo ne postoji stroj, a da ne posjeduje barem neku vrstu prijenosnika - primjera je toliko da nema smisla nabrajati.
Zašto su prijenosnici toliko učestali? Primjerice, kod dizanja tereta praktično nije uvijek najbitnija brzina već to da se teret podigne na neku željenu visinu. Tako se s relativno malom ljudskom snagom, odnosno silommm može podići vrlo težak teret i to sa zadovoljavajućom brzinom (koristeći, npr. koloturnik, odnosno princip koloture). Kako je snaga produkt sile i brzine, uz njen konstantan iznos smanjivanje brzine donosi povećanje sile i obrnuto.
Na potpuno isti princip djeluje i zupčasti prijenos u kojem su prijenosni elementi zupčanici - ovdje se snaga može prenosti čelnim spajanjem zupčanika (ovo je slučaj kod velike većine automobilskih ručnih prijenosnika, odnosno mjenjača) ili njihovim slaganjem u tzv. planetarni prijenos (ovdje se kombiniranjem nekoliko zupčanika i poluga-ručica može ostvariti različite prijenosne omjere - omjer sila, tj. brzina na strani tereta i na strani podizanja). Primjera prijenosnika je još - remenski prijenos (upravlja često upravlja ventilima u osobnom automobilu), lančani prijenos (vjerujem kako je svatko barem jedno vidio bicikl) itd.
Ono što je kod prijenosnika strahovito bitno jest njihova energetska efikasnost. Naime, ukoliko na jednu stranu prijenosnika postavimo nekakav pogonski stroj, tada je vrlo poželjno da do tog stroja dođe što više je moguće energije (po prilici više od nekih 90%). Principi prenošenja snage uglavnom su izvrsno razrađeni, no čitava mogućnost napretka leži u efikasnosti, odnosno razvoju materijala i konstrukcija prijenosnika koji će u što je moguće manjoj mjeri energiju rasipati zbog trenja i trošenja.
U Europi se proizvede godišnje nekih 16-17 milijuna automobila (ovo je moja vrlo gruba procjena, nisam imao volje kopati za preciznom brojkom) - svaki od tih automobila ima barem jedan prijenosnik (mjenjač brzina) i neka se efikasnost podigne s, primjerice, 97% (ugrubo, to je neki prosjek kod auto-prijenosnika) na 97,1%, znači da bi se na svaki 1 W snage iz motora dobivalo 0,971 umjesto 0,97 W. Uzme li se u kalkulaciju u obzir prosječna snaga automobilskog motora (koja se kreće oko 70 kW u Europi, ugrubo) i neka taj motor dnevno u prosjeku radi 15 minuta na maksimalnoj snazi - dobiva se kako se samo na poboljšanju od 0,1 postotnih bodova štedi 280 000 kWh (kilovatsati), odnosno 0,28 GWh (gigavatsati, 16 000 000 automobila * 70 000 W snage motora * 0,001*1/4 h) energije dnevno, odnosno preko 0,1 TWh (teravatsati) energije godišnje. Za usporedbu, proizvodnja Krškog iznosi 5,3 TWh na godinu. Obzirom kako je primjer s automobilima praktično ilustrativan jer su stvarni podaci zasigurno veći, a time je i rasipanje veće.
Dakle, prijenosnik u odnosnu na prenosivo računalo ipak ima puno bitniju funkciju.
Jedan od najvećih i najboljih proizvođača prijenosnika za prijevozna sredstva jest ZF Friedrichshafen. Poboljšanje iskoristivosti prijenosnika i veći raspon brzina, odnosno prijenosnih omjera direktno doprinosi najpopularnijoj eko-mjeri današnjice i bliske budućnosti, a to je smanjenje emisija CO2.
Baš zanimljiv post.
Inače, prijenosnik i meni zvuči kao jako loš naziv za lap-top.
Da predložimo recimo “kriljnjak” :-))
Klap, klap, klap!
Odgovor je: neuki mediji, neuka nacija. To ti je kada svaka šuša pokušava “odrediti” jezični standard, samo da ne napiše laptop ili notebook, ali pritom nedobog malo promisliti o svemu. Krsni kumovi su i BUG i PC Chip, čisto da nekog izravno zviznem
Postoji Informatički enciklopedijski rječnik čiji je autor i urednik prof. dr. sc. Željko Panian. Vrlo solidno odrađen posao na vrlo klizavom terenu. Ne pada mu naravno na pamet koristiti to čudovište od izraza. Pravilno je, logično i kako ćeš god: prijenosno računalo.
Meni ti se taj “zbunj” efekt desio kada sam prvi put vidjela izraz “prijenosnik” u tom kontekstu računala. Eto me zadesilo u životu prevoditi i nešto tehničkih tekstova, pa jednom kad počneš glavu lomiti kako svu silu njemačkih i engleskih izraza za zupčanik i kolotur(nik) svesti na samo dva (uz dodavanje kilometarskih nesuvislih opisa njihovih specifičnosti), “prijenosnik” te dotuče kada pokušava postati računalo
@neutrino, hvala
Prijedlog ti uopće nije loš
A propos toga, znaš li da na godišnjoj razini postoje nagrade za nove hrvatske riječi koje se predlože u zamjenu za tuđice koje se često u nas koriste - primjerice, za 2007. nagradu su odnijele 3 riječi, među kojima se nalazila zamjena za kontejner - predloženo je smečnjak ili smećnjak, nisam siguran je li se autor odlučio za č ili ć.
@MasterMind,
hvala na pljesku, moj naklon
Dobro si zviznula, upravo me tekstovi iz BUG-a i PcChipa podsjete na tu zlosretnu kovanicu.
Vidim da znaš o čemu pričam, jer zaista je škakljivo ugurati prijenosnik u informatiku, koliko god to zvučalo simpatično. Drago mi je što dobro barataš tehničkim izrazima, pohvalno
Čeprkam ponešto na BBC siteu i gle što iskopah.
Mislim kad već pričamo o prijenosnicima …
http://www.bbc.co.uk/history/british/victorians/launch_ani_spinning_mill.shtml
@neutrino, sjajno, izvrstan link!
Kao dodatak, reći ću ti kako je u nekim našim tvornicama donedavno vladao sličan princip - na jednom je mjestu bio instaliran veliki elektromotor veće snage, s kojeg je na sličan način bila odvođena snaga na strojeve.
Danas, naravno, nema više smisla o tome pričati. Npr. u BMW-u serije 7 ima preko 90 elektromotora za razne namjene…
Ja nemam problema s tim terminom; navikao sam valjda. Ne znam kako je točno došlo do njega (iako vjerujem da su mu Bugovci pioniri (ne znam za PC Chip - njih sam nešto rjeđe čitao), ali vjerujem da su skraćivali prijenosno računalo. No zapravo ni engleski izrazi nisu baš dobro pogođeni (ni lap-top, a pogotovo ne notebook) i iz njih se isto, semantički, ne vidi odmah da je riječ o računalima (bar ja ne vidim).
Se preproručam - ja od tehnike živim (dijelom i zato jer se pogotovo prevoditeljice nerado “bućnu” u te vode, a meni baš fora).
Nego zanimljivo je ovo što veli Rock da je “navikao”. Lako se naviknuti ili navući
Problem je u tome što riječ “prijenosnik” ima svoju dugu tradiciju i značenje u hrvatskome jeziku koje dakako nema nikakvih dodirnih točaka s prijenosnim računalima. I to treba imati na umu. Meni je od samog početka to bilo kao bodljikavo prase (jer sam “navikla” na drugačiji kontekst prijenosnika, makar s druge strane jezik uvijek teži ekonomičnosti, pa je skraćivanje izraza s te strane razumljivo, mada ne i logično.
Sad ova primjedba da niti laptop i notebook nisu “pogođeni”. Jesu. Svi znaju što je to, nova riječ ulazi u život s novim proizvodom i sve je jasno i logično. Nove riječi nastaju s novim izumima u jezicima (kulturama) koji imaju nekakav razvoj i inovacije u tehnici, znanosti itd.. Upravo zato su tako teško prevedive i zato se bakćemo opisnim konstrukcijama koje su opet nesretno rješenje. Kad mi netko kaže kako je hrvatski bogat jezik, ja se samo cerekam. Baš radi tehničkih izraza: njemački, engleski pa čak i ruski su bajka po tom pitanju. To stoga jer su fleksibilni u tvorbi kovanica, pa je na ekonomičan način jezik sposoban precizirati pojam.
Hm, lap-top je riječ koja se, bar mislim, od početka vezuje samo uz prijenosna računala pa je utoliko ok, ali notebook je isto riječ duge uloge i tradicije nevezane uz prijenosna računala. Za 50-ak godina će možda ta izvorna stvarčica za koju se riječ koristila biti skroz zaboravljena pa ćemo misliti da notebooka prije računala nije bilo, ali za sad još nije tako. Slično se je već dogodilo s riječicom gay za koju se skroz zaboravlja da znači dvije stvari.
Ali generalno, slažem se s ovim o tehničkim izrazima, tako je to. :-))
@MasterMind i @Rock, ovo je jedna od prvih jačih rasprava na mom blogu, lijepo
@Rock, @MM je dobro primijetila da je dosta bitna i tradicija korištenja riječi; meni je isto bila donedavno navika preuzimanja nekih riječi jer su mi “dobro zvučale”, ali već se nekoliko godina trudim paziti kakav rječnik koristim. No, dobra je i tvoja konstatacija kako jednostavno neka riječ od svoje prvotne namjene dobije neku sasvim novu - to je jako dobar pokazatelj da je jezik jako živa materija koju nije lako poznavati i da treba jedan intelektualan napor kako bi ga se dobro poznavalo.
@MM, hrvatski jednostavno nije dobar jezik za tehniku - previše je opisnog karaktera, tj. “prozno-pjesnički” je i dobar prevoditelj zaista može prenijeti maštovitost nekog engleskog teksta u hrvatski. Kada je tehnika u pitanju, potrebne su (brojne) vratolomije i ponekad je prevoditeljima vrlo teško, posebice zato što za mnoge pojmove postoje njemačke, talijanske i engleske iskrivljenice koje su u optjecaju više desetaka godina, a nije razvijan paralelni skup izraza u hrvatskom jeziku, pa danas prevoditelji čupaju kosu.
Svako zanemarivanje dovodi do ozbiljnih posljedica, bilo da je riječ o jeziku, čovjeku ili stroju.