Kako kućanstvo u kojem živim već duže broji točno jednog člana (službeno; ponekad se dogodi varijacija, no ne toliko često i u velikom broju dana) ova tema mi je, kao i pranje rublja, vrlo bliska. Naime, uz klasični sudoper (i sav accessoire koji ga prati) imam i perilicu za suđe. Korištenje jednog i drugog negdje je u omjeru 70:30, no svaka iole veća količina suđa ide direktno u perilicu.
Tako sam danas naišao na zanimljiv tekst na net.hr naslova Kako perete posuđe?
Što se energije tiče, u prosjeku je potrošeno oko 2,5 kWh energije za zagrijavanje vode. I ovdje su tri grupe potrošača: prva gdje su oni koji su trošili od 1 do 2 kWh energije, druga s oko 3 kWh i treća u kojoj su oni koji su trošili više od 5 kWh energije. Ekstrem u potrošnji bio je 16,5 kWh.
Za usporedbu, ekonomična perilica posuđa koristi oko 15 litara vode i između jednog i dva kWh energije.
Ovo ispitivanje provedeno je u sklopu projekta Sveučilišta u Bonnu i sve je iscrpno opisano u članku koji je popratio istraživanje. Na TreeHuggeru se nalazi članak Dishwasher vs Handwasher u kojemu se poziva na isto to ispitivanje.
Rezultati su prilično raspršeni, no pokazuju se određene tendencije. Brojevi ukazuju na to da nema baš jasnog načina kako ljudi peru posuđe - svatko pere na neki svoj način koji je više ili manje ekonomičan. Ono što proizlazi iz cijele priče jest to da su strojevi ipak u nekim stvarima prilično efikasniji od ljudi i što je po meni najbitnije, štede vrijeme, odnosno učinkovito ga preraspoređuju. Naime, dok perilica obavlja svoju dužnost, ja ne moram provesti sat ili dva uz nju osluškujući kako radi. Potrošim 15 minuta na spremanje posuđa u prostor za pranje i posvetim svoje vrijeme nečemu drugom - radu, odmoru, druženju s obitelji.
Istina, tu je i investicija u perilicu kojoj ipak treba određeno vrijeme kako bi se isplatila; no, pokazalo se da je perilica poprilično efikasna u dobrom pranju posuđa, dok će i najsavjesniji i najekonomičniji perači na toj točki kiksati, iako ne svaki put.
Osobno, meni je komfor kod nekih stvari ipak ispred cijene; počevši od usluga internet bankarstva kojeg koristim od samih njegovih početaka, do raznoraznih plaćanja mobitelom, korištenja strojeva poput perilica posuđa i tomu slično. Automatizacija nekih poslova i obaveza koja izbacuje preveliku potrošnju vremena iz rasporeda nešto je kod čega neću gledati na čisto ekonomsku isplativost, već ću i uračunati vrijeme, vlastitu energiju i volju koju trošim. Osobno, draže mi je zadržati volju i energiju za čitanje i proučavanje nekih korisnih stvari.
