Ovih dana ponovno čitam knjigu iz naslova, autora Kennetha S. Deffeyesa (u originalu Beyond oil: A view from Hubbert’s Peak, info s Amazon.com) koja je u prijevodu Ratka Boškovića izašla 2005., ali je ovih dana prilično aktualna (članak na business.hr o mešetaru koji je “platio” 600 USD kako bi se mogao pohvaliti da je prvi kupio naftu za 100 USD/barel). Inače, Ratko Bošković piše za business.hr i prijevod mu je prilično dobar (iako vjerujem kako je imao i stručnu pomoć).
Kenneth S. Deffeyes je sveučilišni profesor, a knjiga je zaista primjer kako stručna literatura ne mora biti nimalo suhoparna; dapače. Hubbertova krivulja pokazuje godišnju proizvodnju nafte, a Hubbertov vrhunac jest točka na toj krivulji koja ukazuje na maksimalu proizvodnju nafte u povijesti i čiji je maksimum predviđen upravo za godine između 2000. i 2010. Iza same krivulje stoji kompleksan računnn, ali K.S. Deffeyes u svojoj knjizi prilično dobro to pojašnjava na bitno jednostavnijoj razini.
Osim nafte, ima riječi i o drugim resursima koje dobivamo iz prirode, kao što su plin i vodik, te neke perspektive korištenja tih energenata u budućnosti, uz neke nove načine vađenja nafte.
Čitav je tekst prilično zdravorazumski i bez pretjerivanja sa korištenjem fraza održivi razvoj i energetska učinkovitost i s izbjegavanjem predmetka eko- i pridjeva ekološki. Konačnog odgovora što će biti kada nafte više ne bude, naravno, nema (kad bi i znao, vjerojato K.S. Deffeyes ne bi to dijelio s publikom - prije bi uložio u neke terminske ugovore o isporuci nekog novog energenta). Preporučljivo štivo, posebice ako naredne dane ne ispunjava schuss po austrijskim, švicarskim, talijanskim i inim brdima.
Više o Hubbertovoj teoriji:
- Hubbertova teorija vrhunca na hr-Wikipedii
- Hubbert Peak Theory na en-Wikipedii
- Hubbert Peak - za zagrižene analitičare i opinion-maker-e