Arhiva za tag Brojevi

Pranje posuđa

Napisao
linus.broj.dva
,
6.9.2007.
,
u Brojevi, Ekonomija i Tehnika
. 8 komentara

Kako kućanstvo u kojem živim već duže broji točno jednog člana (službeno; ponekad se dogodi varijacija, no ne toliko često i u velikom broju dana) ova tema mi je, kao i pranje rublja, vrlo bliska. Naime, uz klasični sudoper (i sav accessoire koji ga prati) imam i perilicu za suđe. Korištenje jednog i drugog negdje je u omjeru 70:30, no svaka iole veća količina suđa ide direktno u perilicu.

Tako sam danas naišao na zanimljiv tekst na net.hr naslova Kako perete posuđe?

Što se energije tiče, u prosjeku je potrošeno oko 2,5 kWh energije za zagrijavanje vode. I ovdje su tri grupe potrošača: prva gdje su oni koji su trošili od 1 do 2 kWh energije, druga s oko 3 kWh i treća u kojoj su oni koji su trošili više od 5 kWh energije. Ekstrem u potrošnji bio je 16,5 kWh.

Za usporedbu, ekonomična perilica posuđa koristi oko 15 litara vode i između jednog i dva kWh energije.

Ovo ispitivanje provedeno je u sklopu projekta Sveučilišta u Bonnu i sve je iscrpno opisano u članku koji je popratio istraživanje. Na TreeHuggeru se nalazi članak Dishwasher vs Handwasher u kojemu se poziva na isto to ispitivanje.

Rezultati su prilično raspršeni, no pokazuju se određene tendencije. Brojevi ukazuju na to da nema baš jasnog načina kako ljudi peru posuđe - svatko pere na neki svoj način koji je više ili manje ekonomičan. Ono što proizlazi iz cijele priče jest to da su strojevi ipak u nekim stvarima prilično efikasniji od ljudi i što je po meni najbitnije, štede vrijeme, odnosno učinkovito ga preraspoređuju. Naime, dok perilica obavlja svoju dužnost, ja ne moram provesti sat ili dva uz nju osluškujući kako radi. Potrošim 15 minuta na spremanje posuđa u prostor za pranje i posvetim svoje vrijeme nečemu drugom - radu, odmoru, druženju s obitelji.

Istina, tu je i investicija u perilicu kojoj ipak treba određeno vrijeme kako bi se isplatila; no, pokazalo se da je perilica poprilično efikasna u dobrom pranju posuđa, dok će i najsavjesniji i najekonomičniji perači na toj točki kiksati, iako ne svaki put.

Osobno, meni je komfor kod nekih stvari ipak ispred cijene; počevši od usluga internet bankarstva kojeg koristim od samih njegovih početaka, do raznoraznih plaćanja mobitelom, korištenja strojeva poput perilica posuđa i tomu slično. Automatizacija nekih poslova i obaveza koja izbacuje preveliku potrošnju vremena iz rasporeda nešto je kod čega neću gledati na čisto ekonomsku isplativost, već ću i uračunati vrijeme, vlastitu energiju i volju koju trošim. Osobno, draže mi je zadržati volju i energiju za čitanje i proučavanje nekih korisnih stvari.

Koji je broj lijep, koji je normalan, a koji je čudan?

Napisao
linus.broj.dva
,
2.8.2007.
,
u Brojevi i Zanimljivosti
. 4 komentara

Osnovni tekst nastao je 2005.

Nekako je uobičajeno da su brojevi koji završavaju s 5 ili 0 pravilni, jasno određeni i često se prilikom nabacivanja brojeva najmanje biraju takvi, iz razloga što djeluju preuredno, previše namješteno. Krivac tomu jest svakako brojevni sustav, i to decimalni sustav koji se najviše koristi u praksi. U svojoj osnovi, računala koriste binarni sustav, a nakon toga odmah ide heksadecimalni, koji unosi potpuni kaos u ljudsko razmišljanje i teško im je predočiti da se broj 255 piše kao FF. Naravno, ovo nisu jedini brojevni sustavi – praktički, svatko od nas bi mogao izmisliti vlastiti i tvrditi da je on najbolji.

No, sve na svijetu nije baš podređeno decimalnom sustavu. Tako je bilježenje vremena organizirano u sustavu koji nesvjesno svakodnevno koristimo, ne znajući ni da postoji. To je duodecimalni sustav, gdje je osnova broj 12, a ne broj 10. Brojevi se zapisuju ovako 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, 10. Dakle, A=10 u decimalnom, B=11 u decimalnom i 10=12 u decimalnom.

Tako je i godina organizirana - 12 mjeseci po 30 dana = 360 dana. Sad, zbog nesavršenosti vrtnje Zemlje oko Sunca, kolebanja i druhoh razloga, imamo 365 ili 366 dana. Ali bit je da je osnova opet - 12. Imamo i 12 zodijačkih znakova. U kineskom horoskopu je takodjer 12 “znakova”. Vrlo vjerojatno uzrok pojavi broja 12 jest 12 pojava punog mjeseca u jednoj godini (npr. još u starom Egiptu bio je poznat pojam godine). Imamo i tucet - 12 komada. I gros - to je 12 tuceta. I tipografski je sustav (osnovni mjerni sustav koji se koristi u tisku, normiran) baziran na duodecimalnoj podjeli, odnosno 12 točaka (ili pt, koje često birate u Office-u ili nečemu sličnom kad pišete tekst) predstavlja 1 cicero. Kao simpatičnu koincidenciju. pogledajte i na svoje telefone, tj. mobitele - svaki ima barem 12 tipki koje možete pritisnuti (brojevi 0-9, * i #). Ukazano mi je da je i 12 apostola, 12 zvijezda na zastavi EU i sl.

Prozaično govoreći, broj 12 vrlo lako je podijeliti napola, na trećine, na četvrtine i šestine (faktori broja 12 jesu 2, 3, 4, 6). Kod broja 10 imamo samo polovine i petine (faktori su samo 2 i 5). Zbog toga je duodecimalan sustav zauzeo mjesto u mnogim kulturama, upravo zbog vrlo praktičnog i lakog dijeljenja „napamet“, koje je bilo korisno u čitavom nizu aktivnosti - podjela zemlje, primjerice.

Iako mnogi smatraju da je decimalni sustav savršen, često to nije tako. Primjerice ⅓ nemoguće je zapisati kao konačan broj, nego samo kao konačnu približnu vrijednost – primjerice 0.33333333333333333333333. Numerički, računalu je to manje bitno, jer računalo ionako pamti konačan broj znamenaka (za računalo ne postoje takvi brojevi koji se nazivaju iracionalnima). Postoji još dosta primjera: od korijena raznih brojeva do broja pi i sl.

Postoji i Duodecimalno društvo Amerike (Dozenal Society of America), a profesor Alexander Craig Atkin napisao je i članak The Case Against Decimalisation (PDF), koji se prilično zalagao za češće korištenje i učenje duodecimalnog sustava.

Naravno, napraviti radikalnu promjenu u današnjem je vremenu nemoguće, no potencijal duodecimalnog sustava svakako postoji, iako mu se može predbaciti da naočigled nije toliko efikasan u računanju i s velikim i malim brojevima. No, računanje ionako većini ljudi predstavlja problem; nemali broj puta, kada je trebalo zbrojiti nekoliko računa u kafiću, računao sam ja, a ne netko iz društva ili konobar…