Arhiva u kategoriji 'Tehnika'

Nakon nafte - pogled s Hubbertova vrhunca

Napisao
linus.broj.dva
,
7.1.2008.
,
u Tehnika i Znanje i znanost
. 6 komentara

beyond_oil.jpgOvih dana ponovno čitam knjigu iz naslova, autora Kennetha S. Deffeyesa (u originalu Beyond oil: A view from Hubbert’s Peak, info s Amazon.com) koja je u prijevodu Ratka Boškovića izašla 2005., ali je ovih dana prilično aktualna (članak na business.hr o mešetaru koji je “platio” 600 USD kako bi se mogao pohvaliti da je prvi kupio naftu za 100 USD/barel). Inače, Ratko Bošković piše za business.hr i prijevod mu je prilično dobar (iako vjerujem kako je imao i stručnu pomoć).

Kenneth S. Deffeyes je sveučilišni profesor, a knjiga je zaista primjer kako stručna literatura ne mora biti nimalo suhoparna; dapače. Hubbertova krivulja pokazuje godišnju proizvodnju nafte, a Hubbertov vrhunac jest točka na toj krivulji koja ukazuje na maksimalu proizvodnju nafte u povijesti i čiji je maksimum predviđen upravo za godine između 2000. i 2010. Iza same krivulje stoji kompleksan računnn, ali K.S. Deffeyes u svojoj knjizi prilično dobro to pojašnjava na bitno jednostavnijoj razini.

nakon_nafte.jpgOsim nafte, ima riječi i o drugim resursima koje dobivamo iz prirode, kao što su plin i vodik, te neke perspektive korištenja tih energenata u budućnosti, uz neke nove načine vađenja nafte.

Čitav je tekst prilično zdravorazumski i bez pretjerivanja sa korištenjem fraza održivi razvoj i energetska učinkovitost i s izbjegavanjem predmetka eko- i pridjeva ekološki. Konačnog odgovora što će biti kada nafte više ne bude, naravno, nema (kad bi i znao, vjerojato K.S. Deffeyes ne bi to dijelio s publikom - prije bi uložio u neke terminske ugovore o isporuci nekog novog energenta). Preporučljivo štivo, posebice ako naredne dane ne ispunjava schuss po austrijskim, švicarskim, talijanskim i inim brdima.

Više o Hubbertovoj teoriji:

Gigabyte U8000

Napisao
linus.broj.dva
,
2.1.2008.
,
u TV i radio i Tehnika
. 6 komentara

gigabyte_u8000.pngNedavno sam nabavio uređaj iz naslova - radi se o USB TV kartici i nakon nekoliko tjedana korištenja moram reći kako sam prilično zadovoljan - TV prijem je uz dobivenu antenu jako dobar, a radio-prijem je perfektan i zaista se hvata jako velika količina radio-stanica. Uređaj košta nekih šezdesetak EUR (može se naći i jeftinije kroz internet-trgovine, ovo je kupljeno u Sloveniji uz vraćen davek na dodanu vrednost).

Daljinski upravljač je veličine kreditne kartice, ali uz sve potrebne funkcije - minus mu je jedino nedostatak tipke za teletekst, koji mi je jedan od dražih načina informiranja (a pri tom ne mislim na rezultate kladionice). Antena ima magnet, tako da se može staviti na neki metalni predmet (npr. cijev od instalacija u stanu ;-) ).

Naravno, moguće je i snimanje TV i radio programa, trenutačno i na timer. Tu je i Time Shift funkcija koja snima 30 minuta programa unaprijed, pa je moguće prevrtiti program naprijed ili natrag, zaustaviti emitiranje i sl. Ništa nepoznato za vlasnike televizora s hard-diskom

Ovu bih TV-karticu svakako preporučio, osobno mi služi kao drugi TV ukoliko postoji sukob želja i interesa u kući ili kada baš ne želim zaleći u dnevni boravak zbog 15 minuta TV programa.

Nekoliko linkova:

“Zelena” lokomotiva

Napisao
linus.broj.dva
,
28.11.2007.
,
u Tehnika i Znanje i znanost
. 2 komentara

Na naslovnici portala net.hr osvanuo je članak o ekološki prihvatljivijoj lokomotivi koja je u fazi razvoja u General Electricu (tvrtka koju je Jack Welch prometnuo u jednu od 5 najjačih svjetskih kompanija i koju trenutno vodi Jeff Immelt, Welchov nasljednik).

Ova lokomotiva specifična je po tom što će energiju kočenja, umjesto mahom u toplinsku energiju, koristiti za punjenje akumulatora (koji nisu na bazi olova) iz čijeg će se potencijala moći izvući 2000 konjskih snaga (što je oko 1,47 MW (megavata)) iz 6 lokomotivinih elektromotora (više u službenom promo-materijalu). Kako je polazna lokomotiva dizel-električna, odnosno ima dizelski motor koji pogoni generator koji proizvodi struju za elektromotore, nije teško zaključiti kako bi se spomenutim baterijama znatno uštedjelo na gorivu i kako bi se smanjio štetan ispuh motora. Ova hibridna lokomotiva bazirana je na dizelskom motoru koji proizvodi 4400 konjskih snaga (odnosno 3,23 MW koji u nešto manjoj količini dolaze do elektromotora zbog gubitaka prijenosa).

Koliko je razumljivo iz promo-materijala, lokomotiva bi u slučaju punih akumulatora trebala imati 6400 konjskih snaga (odnosno 4,7 MW), koji bi se mogli iskoristiti za vuču kompozicije mase 1000 tona (što je vrlo ozbiljna kompozicija; to je 40ak kamion-cisterni s gorivom) brzinom od otprilike 150 km/h, što je izvrsna brzina za toliku masu. Sama hibridna lokomotiva nije prelagana i za svoju konfiguraciju od 6 pogonskih osovina - naime, masa joj je 207 tona, što daje opterećenje od 34,5 tona po osovini - u Europi, primjerice, dozvoljeno opterećenje po osovini od 22,5 tona (ne znam točan standard, ali to sam strogo zapamtio na faksu), što znači da je maksimalna masa četveroosovinske lokomotive 90 tona, a šestosovinske 135 tona - dakle, navedeni hibrid u Europi ne bi mogao prometovati na velikoj većini pruga. Šestosovinska lokomotiva omogućuje ugradnju veće snage, no ima lošije dinamičke karakteristike (kretanje kroz zavoj, vijuganje).

Lokomotiva je vrlo ozbiljan proizvod i u SAD je na valu jeftinog goriva posljednjih pedesetak godina nastala ogromna željeznička mreža po kojoj prometuju velikom većinom dizel-električne lokomotive. Zato je i razumljivo što vlada zainteresiranost za hibridna vozila, jer je nafta sve skuplja, a i eko-norme su sve strože. Zaustavljanje ovakve lokomotive koja vuče kompoziciju od 1000 tona sa brzine od 130 km/h proizvodi gotovo nestvarnu količinu topline stvorenu kočenjem.

Primjerice, energija (i to kinetička) koju kompozicija ima pri brzini od 130 km/h jest 786 487 235 J (džula) što je gotovo 220 MWh (megavatsati). Kočenjem se sva ta energija nepovratno izgubi (ukoliko motori ne rade u generatorskom režimu). Ukoliko je godišnja potrošnja po stanovniku nekih 3000 kWh (kilovatsati) godišnje (ovo je blisko za Hrvatsku, nije najtočnije, ali broj je zaista tu negdje), jedno zaustavljanje ove lokomotive rasipa energiju koju bi moglo iskoristiti 70 ljudi u godinu dana, što je gotovo 20 kućanstava. Ovi brojevi su čisto kako bi se stekao osjećaj koliko je bitno biti racionalan u željezničkom prometu.

Naravno, ovo nije prvi pokušaj iskorištavanja kočne energije, jer se i prije kroz generatorski režim rada elektromotora vraćala energija u mrežu, no to je ponešto problematično sa stajališta elektrotehnike (da ne idem u detalje u područje gdje nisam najpotkovaniji ;-) ).