Arhiva u kategoriji 'Razno'

Tekst na naglo

Pomalo sam u gužvi ovih dana, a ovo kišno vrijeme je kao stvoreno za nekakav oblik rada i idealno se uklapa sa zaostacima koji su se namnožili skupa s novim obavezama. Naime, trenutna mi je preokupacija priprema proceeding-a, odnosno zbornika radova jedne konferencije, plus sve ostale popratne stvari (memorandumi, plakati, obavijesti, web i sl.). Sve to skupa je jedna velika vrst Sizifova posla. Inače, konferencije su jedna cijela turistička grana i jedan veliki posao i nadasve isplativ ukoliko se drži nekih osnovnih normi stečenih iskustvom ili u razgovoru s drugim organizatorima.

Međutim, kada se organizacije istih uhvate pomalo nekompetentni akademski moljci, onda ispadne da jedna obećavajuća nevelika konferencija bude smještena u doba početka hladnog i kišovitog vremena, te na lokaciju koja apsolutno odudara od svega onoga što bi dobra konferencija mogla biti - magnet za sudionike izvana, atraktivna lokacija, blizina mora i slično. Jasno je da nepoštivanjem osnovnih pravila organizacije i pribjegavanjem kvazi- i polu- rješenjima nije moguće dobiti uspješno organiziranu konferenciju. Šteta što samim tim obujam posla nije manji.

Design kontra dizajna

U hrvatskom se jeziku, pogotovo u posljednjim godinama, može naići na priličnu količinu stranih riječi, posebice engleskih. Uzroci su znani - opće širenje informatizacije (a time i engleskog jezika), filmovi, serije, glazba… I ja sam sklon sam korištenju nekih engleskih riječi umjesto hrvatskih - navike je teško mijenjati, a često ne postoji baš najbolji prijevod (tu je mahom u pitanju informatika).

Pretjerivanje s engleskim (event, brand, PR, party) donosi i krivo prevođenje engleskih izraza na hrvatski. Najčešće primjećujem kako se vrlo često engleska riječ design poistovjećuje s našom riječju dizajn. Iako je izgovor isti, porijeklo isto, u oba jezika ne znače isto. Naime, jedan od prijevoda riječi design na hrvatski jezik jest konstruirati (jedno od značenja proces i rezultat konstruiranja [čelična konstrukcija mosta; misaona konstrukcija]; gradnja, konstrukt, ustrojstvo - izvor: Hrvatski jezični portal), dok dizajn ima drugo značenje - crtež, nacrt, dezen posebne primijenjene namjene za izradu kakvih proizvoda, opremu knjige, odjevnih predmeta itd., industrijsko oblikovanje [industrijski dizajn; modni dizajn].

Tako primjerice, tenk nije dizajniran već je konstruiran. Nije glavni dizajner momčadi McLaren Mercedes već glavni konstruktor. Tako je dizajn automobila samo je dio konstrukcije automobila. Dobar dizajn prodaje automobil, no dizajn tenka već je pomalo besmislica - ovdje nema ciljanog dizajniranja ili oblikovanja radi općeg vizualnog dojma, već je dizajn jednostavno posljedica konstrukcije tenka i nikako ne prodaje tenkove ili recimo, topove. Vjerujem i da u F1 ne pate od prevelike ljepote svojih bolida - njima je od dizajna ipak puno važnija konstrukcija. Još je veća besmislica dizajn motora (ne misleći na motocikl) - što je uopće to? Konstrukcija motora ipak je ispravan izraz.

Jest, objašnjenje je pomalo nemušto i nespretno, no odražava bit - nije svaka doslovno prevedena riječ u hrvatskom istog značenja u engleskom i obratno… Slično je sa tehnikom i tehnologijom, no to je tema za novi tekst.

Pošto kila?

kilogram.JPGJoš prije nekih desetak godina razgovarao sam s jednim inženjerom, koji mi je postavio nekoliko pitanja za razmišljanje. Jedno od tih pitanja bilo je i “Koliko košta kilogram automobila?

Zamislio sam se, uzeo neku generalnu cijenu prosječnog auta (složili smo se da je to tada bilo oko 20 tisuća DEM), a automobil je prosječno težio tonu, odnosno tisuću kilograma. Dakle, kilogram automobila bio je 20 DEM (tada sam smatrao neočekivano malo - a i danas se zamislim nad tom cijenom). Naravno, pretpostavke su bile više ili manje netočne, no cijena kilograma automobila zasigurno je upadala u područje od 15 do 30 DEM.

Današnji je prosječni automobil nešto skuplji i ima veću masu - cijena mu je nekih 15 do 20 tisuća eura, a masa mu je narasla na otprilie 1,3 tone. Dakle, po novoj je računici kilogram automobila između 10 i 20 eura - u našoj valuti to je u razredu cijena od 70 do 160 kuna. Naravno, postoje i iznimke gdje će automobil koštati više od stotinu eura po kilogramu, ali to su već vrhunski automobili i ne baš svakodnevna investicija čak i za one koji imaju platinaste kreditne kartice.

Proizlazi da tada automobil, čak i u ekstremnim slučajevima, košta manje no, primjerice, boca nešto boljeg šampanjca (kojeg je u boci 0,75 litara - nezanemarivo manje od kilograma). Običan automobil vrijedi po kilogramu manje i od obične boce, ne baš pretjerano dobrog vina.

Najobičniji odjevni predmet poput košulje ili traperica (naravno, nisu neka marka) neusporedivo su skuplje po kilogramu čak i od skupljih automobila. Mislim da ne treba ni spominjati da je automobil jedan od najkompleksnijih proizvoda uopće. Jednom prilikom sam na fakultetskom predavanju čuo podatak da će jedan proizveden automobil u svom životnom vijeku zaposliti 9 ljudi.

Stoji i činjenica da su dijelovi za automobil izrazito skupi i da se među njima mogu naći itekako visoke cijene po kilogramu. Kutija cigareta, odjeća, novine, kava i još nebrojeno mnogo predmeta skuplje je po kilogramu od automobila.

Nekako se uvijek toga sjetim kad vidim cijene badema, bućinih ili tikvinih koštica i još ponekog ne-tako-egzotičnog voća/povrća, koja često odu i preko stotinu kuna za kilogram…

fotografija: (c) dkimages