linus[ov blog].info

Osnovni tekst nastao je 2005.

Nekako je uobičajeno da su brojevi koji završavaju s 5 ili 0 pravilni, jasno određeni i često se prilikom nabacivanja brojeva najmanje biraju takvi, iz razloga što djeluju preuredno, previše namješteno. Krivac tomu jest svakako brojevni sustav, i to decimalni sustav koji se najviše koristi u praksi. U svojoj osnovi, računala koriste binarni sustav, a nakon toga odmah ide heksadecimalni, koji unosi potpuni kaos u ljudsko razmišljanje i teško im je predočiti da se broj 255 piše kao FF. Naravno, ovo nisu jedini brojevni sustavi – praktički, svatko od nas bi mogao izmisliti vlastiti i tvrditi da je on najbolji.

No, sve na svijetu nije baš podređeno decimalnom sustavu. Tako je bilježenje vremena organizirano u sustavu koji nesvjesno svakodnevno koristimo, ne znajući ni da postoji. To je duodecimalni sustav, gdje je osnova broj 12, a ne broj 10. Brojevi se zapisuju ovako 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, 10. Dakle, A=10 u decimalnom, B=11 u decimalnom i 10=12 u decimalnom.

Tako je i godina organizirana - 12 mjeseci po 30 dana = 360 dana. Sad, zbog nesavršenosti vrtnje Zemlje oko Sunca, kolebanja i druhoh razloga, imamo 365 ili 366 dana. Ali bit je da je osnova opet - 12. Imamo i 12 zodijačkih znakova. U kineskom horoskopu je takodjer 12 “znakova”. Vrlo vjerojatno uzrok pojavi broja 12 jest 12 pojava punog mjeseca u jednoj godini (npr. još u starom Egiptu bio je poznat pojam godine). Imamo i tucet - 12 komada. I gros - to je 12 tuceta. I tipografski je sustav (osnovni mjerni sustav koji se koristi u tisku, normiran) baziran na duodecimalnoj podjeli, odnosno 12 točaka (ili pt, koje često birate u Office-u ili nečemu sličnom kad pišete tekst) predstavlja 1 cicero. Kao simpatičnu koincidenciju. pogledajte i na svoje telefone, tj. mobitele - svaki ima barem 12 tipki koje možete pritisnuti (brojevi 0-9, * i #). Ukazano mi je da je i 12 apostola, 12 zvijezda na zastavi EU i sl.

Prozaično govoreći, broj 12 vrlo lako je podijeliti napola, na trećine, na četvrtine i šestine (faktori broja 12 jesu 2, 3, 4, 6). Kod broja 10 imamo samo polovine i petine (faktori su samo 2 i 5). Zbog toga je duodecimalan sustav zauzeo mjesto u mnogim kulturama, upravo zbog vrlo praktičnog i lakog dijeljenja „napamet“, koje je bilo korisno u čitavom nizu aktivnosti - podjela zemlje, primjerice.

Iako mnogi smatraju da je decimalni sustav savršen, često to nije tako. Primjerice ⅓ nemoguće je zapisati kao konačan broj, nego samo kao konačnu približnu vrijednost – primjerice 0.33333333333333333333333. Numerički, računalu je to manje bitno, jer računalo ionako pamti konačan broj znamenaka (za računalo ne postoje takvi brojevi koji se nazivaju iracionalnima). Postoji još dosta primjera: od korijena raznih brojeva do broja pi i sl.

Postoji i Duodecimalno društvo Amerike (Dozenal Society of America), a profesor Alexander Craig Atkin napisao je i članak The Case Against Decimalisation (PDF), koji se prilično zalagao za češće korištenje i učenje duodecimalnog sustava.

Naravno, napraviti radikalnu promjenu u današnjem je vremenu nemoguće, no potencijal duodecimalnog sustava svakako postoji, iako mu se može predbaciti da naočigled nije toliko efikasan u računanju i s velikim i malim brojevima. No, računanje ionako većini ljudi predstavlja problem; nemali broj puta, kada je trebalo zbrojiti nekoliko računa u kafiću, računao sam ja, a ne netko iz društva ili konobar…