U hrvatskom se jeziku, pogotovo u posljednjim godinama, može naići na priličnu količinu stranih riječi, posebice engleskih. Uzroci su znani - opće širenje informatizacije (a time i engleskog jezika), filmovi, serije, glazba… I ja sam sklon sam korištenju nekih engleskih riječi umjesto hrvatskih - navike je teško mijenjati, a često ne postoji baš najbolji prijevod (tu je mahom u pitanju informatika).
Pretjerivanje s engleskim (event, brand, PR, party) donosi i krivo prevođenje engleskih izraza na hrvatski. Najčešće primjećujem kako se vrlo često engleska riječ design poistovjećuje s našom riječju dizajn. Iako je izgovor isti, porijeklo isto, u oba jezika ne znače isto. Naime, jedan od prijevoda riječi design na hrvatski jezik jest konstruirati (jedno od značenja proces i rezultat konstruiranja [čelična konstrukcija mosta; misaona konstrukcija]; gradnja, konstrukt, ustrojstvo - izvor: Hrvatski jezični portal), dok dizajn ima drugo značenje - crtež, nacrt, dezen posebne primijenjene namjene za izradu kakvih proizvoda, opremu knjige, odjevnih predmeta itd., industrijsko oblikovanje [industrijski dizajn; modni dizajn].
Tako primjerice, tenk nije dizajniran već je konstruiran. Nije glavni dizajner momčadi McLaren Mercedes već glavni konstruktor. Tako je dizajn automobila samo je dio konstrukcije automobila. Dobar dizajn prodaje automobil, no dizajn tenka već je pomalo besmislica - ovdje nema ciljanog dizajniranja ili oblikovanja radi općeg vizualnog dojma, već je dizajn jednostavno posljedica konstrukcije tenka i nikako ne prodaje tenkove ili recimo, topove. Vjerujem i da u F1 ne pate od prevelike ljepote svojih bolida - njima je od dizajna ipak puno važnija konstrukcija. Još je veća besmislica dizajn motora (ne misleći na motocikl) - što je uopće to? Konstrukcija motora ipak je ispravan izraz.
Jest, objašnjenje je pomalo nemušto i nespretno, no odražava bit - nije svaka doslovno prevedena riječ u hrvatskom istog značenja u engleskom i obratno… Slično je sa tehnikom i tehnologijom, no to je tema za novi tekst.
Na